JEDAN od najvažnijih i najlepših prolećnih praznika u Srbiji nosi sa sobom bogatstvo običaja koji su se vekovima prenosili s kolena na koleno.

ОВО НИКАКО НЕ ТРЕБА ДА РАДИТЕ ДО КРАЈА ДАНА: Многи заборављају ригорозни обичај за Ђурђевдан

Foto:Deposit/ meteo021, SPC

Đurđevdan nije samo crkveni praznik – on je spoj hrišćanske tradicije i mnogo starijih, narodnih verovanja koja slave prirodu, život i obnovu.

Crkva na ovaj dan obeležava stradanje Sveti Đorđe, ali su običaji koji ga prate često mnogo stariji i vezani za buđenje prirode i dolazak toplijih dana.

Granica između zime i leta

U narodnom verovanju, Đurđevdan predstavlja prelaz iz zime u leto. Zato se ovaj praznik povezuje sa zdravljem ukućana, plodnošću zemlje i stoke, ali i ljubavlju i sklapanjem brakova, piše “Prva”.

Mnogi običaji imaju zaštitnu i “magičnu” ulogu – verovalo se da upravo na ovaj dan treba prizvati sreću i oterati zlo.

Običaji u različitim krajevima

U nekim delovima Srbije, poput istočne Srbije, domaćini dovode jagnjad pred crkvu na blagoslov. Sveštenik ih osvećuje, a potom se prinose na trpezu kao simbol žrtve i blagostanja.

Postojao je i običaj da se oko sela ore zaštitni krug kako bi se selo sačuvalo od nepogoda i zlih sila.

Narodna verovanja i znakovi

Za Đurđevdan se vezuju i brojna verovanja:

  • ne valja spavati popodne tog dana – “da ne boli glava”
  • ako je vreme vedro – godina će biti rodna
  • ako pada kiša leto će biti sušno
  • koliko puta zagrmi pre praznika – toliko će biti “tovara žita”

Na ikonama, Sveti Đorđe je prikazan kao ratnik na konju koji kopljem ubija aždaju. Ta scena simbolizuje pobedu dobra nad zlom i vere nad neznaboštvom.

Jedna od najvećih slava u Srbiji

Po broju domaćina koji ga slave, Đurđevdan je odmah iza Nikoljdana.

U narodu je ostala i poznata izreka:

“Đurđev danak – hajdučki sastanak, Mitrov danak – hajdučki rastanak”, koja podseća na vremena kada su hajduci upravo na ovaj dan započinjali svoje pohode.

Đurđevdan je mnogo više od praznika – to je spoj vere, prirode i tradicije koji i danas okuplja ljude i podseća na snagu običaja koji traju vekovima.

(Ona.rs)

BONUS VIDEO:

Andrijana Nešić: Kusturica traži da mi zabrane da budem novinar