BEOGRADSKI zoološki vrt postao je ove zime bogatiji za dugo očekivanog stanovnika, mužjaka risa, koji je u našu prestonicu stigao iz mađarskog grada Miškolca.
Foto: Zoran Jovanovic
Koreni su mu iz Nemačke, a inače živi u evropskim, centralnoazijskim i sibirskim šumama. Prilikom transporta u Beograd bio je veoma nervozan i ljut, čime je opravdao popularnu izreku “besan kao ris”.
Procedura dolaska nove mačke, prepoznatljive po ušima poput antena, u “Vrt dobre nade” trajala je oko godinu dana zbog posebne procedure. Risevi su ugrožena vrsta koja se retko može videti u prirodi.
Ekipa “Novosti” je posetila novog stanovnika zoološkog vrta, koji se polako prilagođava novom okruženju, prostranoj oazi, punoj raznih biljaka kako bi sve što više ličilo na šumu.
– Naš mužjak je star deset godina i smešten je u delu gde se nalaze divlje mačke – kaže biolog Kristijan Ovari. – Nečujno se kreće, a hranu hvata u letu. Po prirodi je prgav. Mačke, kao i lavovi ne žive u grupi, već vode samotnjački način života. Njegov dolazak nas je obradovao, lep je dodatak zbirci životinja, sa edukativnog i naučnog aspekta. Kada smo mu otvorili vrata vrta, pokazao je svoju narav i začulo se režanje iz kutije.
Ris je prvobitno bio smešten u unutrašnjem delu vrta, gde je prošao kroz standardne analize, a potom je došao red na period privikavanja. Prema rečima Ovarija, na početku je bio veoma stidljiv i trebalo mu je par dana da prihvati novi prostor, što je normalno za mačke koje su izuzetno oprezne životinje.
Đerdapska klisura kao dom
U BOGATOJ prirodi našeg najvećeg nacionalnog parka “Đerdap” nalaze se i risovi, dok biolog Kristijan Ovari ističe da je većina šumskog sveta poput riseva, vukova i medveda rasprostranjena širom, kako naše zemlje, tako i Rumunije jer se Đerdapska klisura nalazi kod granice sa ovom zemljom.
– Naša staništa su nedovoljno povezana pa je teško prebrojati životinje jer one ne znaju za granice, pa se tako slobodno kreću. Neophodno je i značajno voditi računa o njima i dobro ih čuvati – kaže Ovari.
Ovaj prgavi novajlija je izuzetno dobar skakač i može da uhvati plen u letu.
– Najčešće se hrani govedinom. Mačke su interesantne jer su jedini pravi mesojedi. Hrane se prepelicama, piletinom, periodično i morskim prasićima, pacovima i zečevima, koji su im prirodni plen. Imaju zanimljive šape, pa mogu nečujno da se kreću po šumskoj stelji, što ih čini vrhunskim predatorima – navodi Ovari.
Za ovo proleće u planu je obogaćivanje risovog prostora fontanom. Takođe će mu u zoo-vrtu postaviti “izazov” koji njemu neće teško pasti, da hrana bude skrivena po različitim mestima kako bi mogao da istražuje što više.
Ovari navodi da svaka priča oko nove životinje ima smisao ako ona može da se razmnožava, i ako ima ženku, pa je u narednom periodu cilj pronaći risu društvo.
Novi stanovnik još nije dobio ime, dok u zoološkom vrtu pozivaju sugrađane da na društvenim mrežama pošalju predloge imena, dok će najkreativniji imati priliku da mu postane kum.